Nakon Riječi urednika (jednog od autorovih sinova, a oba su doktori medicine i suradnici u stvaranju ove knjige), slijede meritorne recenzije uglednog medikohistoričara prim. dr. sc. Vladimira Dugačkog i prof. dr. sc. Josipa Bratulića, predsjednika Matice hrvatske. Da je riječ o izuzetnom intelektualcu i poliglotu, autor nagovještava u vlastitom proslovu koji najprije objavljuje latinicom na standardnome hrvatskom jeziku i na glagoljici, a zatim na latinskom, te talijanskom, engleskom i njemačkom jeziku.
 
  U drugom poglavlju autor govori o Istri - svome zavičaju i Istranima - ljudima kojima pripada i s kojima živi. Slijedi Rudelić kao profesionalac - doktor medicine koji razmišlja o zdravlju i odnosu prema zdravlju. U četvrtom se poglavlju autor pojavljuje kao povjesničar - zaljubljenik u prošlost, koji promišljajući o razvoju vlastite profesije sretno i nadasve spretno objedinjuje najstariju opću i medicinsku povjesnicu zavičaja u kontekstu arhajskih zbivanja od prapočetaka do antike.

  O značaju rimskog razdoblja u Istri i Puli, riječ je u petom poglavlju. Srednjovjekovna medicina i njeni refleksi u istarskom življenju znalački se obrađuju u sljedeća dva poglavlja prema, za to razdoblje uobičajenom obrascu. To su nadasve zanimljivi prilozi iz razdoblja tzv. srednjovjekovne samostanske medicine, odnosno o ulozi što su je pojedini crkveni redovi odigrali u razvoju medicine na ovome području.

  U idućem su poglavlju neobično iscrpno na pedesetak stranica obrađene zarazne, poglavito epidemijske bolesti pri čemu se zorno iskazuje njihov svekoliki značaj u općekulturnom, socijalnom, gospodarskom, demografskom i drugom značenju.

  U osmom poglavlju na opširan se način prikazuje razvoj zdravstvenih ustanova s posebnim osvrtom na novije bolnice koje su tijekom posljednja dva stoljeća odigrale ulogu ne samo u lokalnim, već i znatno širim okvirima.

  U pretposljednjem poglavlju autor, na samo sebi svojstven način sintetizira cjelokupnu medicinsku povjesnicu i nagovješćuje neke nove, logične odrednice medicine na pragu novoga stoljeća. U suplementu su prezentirana još tri povijesno-medicinska priloga iz 20. stoljeća, nakon čega slijedi zaključni tekst.
 
  Hvalevrijedne su još i 194 bilješke s relevantnim referencama izvora istraživanja i pripadajuće literature. Visoki profesionalizam iskazan je pri kraju kroz izuzetno bogato analitičko kazalo na 10 stranica. Knjiga završava životopisom na hrvatskom i engleskom jeziku.
 
  Prije zaključka valja istaknuti da je neobično čitko pisan znanstveno utemeljen tekst, popraćen ne samo pouzdanim izvorima, već i kvalitetnim, nažalost, crno-bijelim ilustracijama (77). To su doista vrijedne fotografije značajnih osoba - pojedinaca i skupina, lokaliteta, zemljovida, arheoloških nalaza te brojni faksimili starih pisanih dokumenata na koje se nadovezuju i brojne tabele s vrijednim statističkim podacima.
 
  Sve u svemu, pred nama je knjiga koja predstavIja, ne samo uspjelu sintezu dugogodišnjeg samozatajnog rada jednog osebujnog humanista, već je to i jedan od najljepših spomenara koji je prof. dr. sc. Ivan Rudelić podario svome zavičaju, svome narodu, svojoj struci ... svima nama.